|
|
||
DOJENJEMajčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta i dojenčeta. Prehranom na dojci osiguravate svom djetetu ne samo hranu nego i toplinu, zaštitu, odgoj i socijalnu stimulaciju. Prirodna prehrana na majčinom mlijeku utječe na zdravlje vašeg djeteta. tako da mu osiguravate optimalnu heranu koja je za njega najbolje probavljiva i utječe na sazrijevanje njegovog probavnog trakta, štiti ga od infekcije, spriječava razvoj alergijskih bolesti, smanjuje pobolijevanje vašeg djeteta (kada je majka bolesna, dijete preko mlijeka dobiva antitijela te bolesti i time jača otpornost), što utječe na zdravlje, sretniji rast bolji psihički razvoj u kasnijem razvoju. Ishranom na prsima uspostavljate čvrstu emotivnu vezu sa vašim djetetom, stoga se novorođenče odmah po rođenju stavlja uz majku i na prsa i ta prisna veza mora ostati trajno, a dijete se stavlja na dojku na svaki njegov poziv (plač). Svako drugo mlijeko u prahu je industrijska prerađevina kravljeg mlijeka i nije prikladna za vaše dijete, nego je hrana iz nužde. Ishranom na dojci osiguravate svojem djetetu potpunu ishranu do 6 mjeseca kada će se početi sa dohranom, što znači unošenjem i drugih namirnica osim mlijeka, neophodnih za daljnji rast i razvoj vašeg djeteta. Do šestog mjeseca života osim hrane na prsima djetetu ne treba davati NIŠTA, pa ni čaj, vodu ili "dudu varalicu" zbog unošenja "zbunjenosti" u refleks sisanja, čime biste ga mogli odbiti od dojke. Jedino što treba davati je vitamin D3, po preporuci vašeg pedijatra (od 3-4 tjedna), čime se spriječava razvoj rahitisa. I nakon uvođenja dohrane dijete će i dalje dobivati mliječne obroke na prsima čitavu prvu, a poželjno je i u drugoj godini života. Priprema majke za dugotrajno dojenje mora početi najkasnije u trudnoći, savjetima liječnika i sestre, kao i pregledima i dojki i bradavica, mada bi tu edukaciju bilo poželjno uvesti u škole kao zdravstveni odgoj tinejdžerki, što bi uvelike psihički pripremilo buduću majku na dugotrajno dojenje. Izgled i količina mlijeka se mijenja u prvom mjesecu. Prvih nekoliko dana je gusto i žuto - bogato bjelančevinama. To je kolostrum. Iza njega slijedi prijelazno mlijeko tokom dva tjedna na što se nadovezuje zrelo majčino mlijeko krajen prvog mjeseca. U punoj laktaciji žena može "proizvesti" dnevno od oko 800 ml, pa do 1000 ml, najviše 1200 ml mlijeka, a dijete će samo uspostaviti ritam pražnjenja na svaka 3 - 4 sata. U samoj tehnici dojenja je bitno da se provodi u smirenoj i ugodnoj atmosferi, jer je udoban položaj i majke i djeteta bitan preduvjet za uspješno dojenje. Dijete se može dojiti u ležećem ili sjedećem položaju majke, kako vam je pokazano u rodilištu (ako niste sigurni kad se vratite kući svakako pitajte o tome patronažnu sestru op.u.), majka jednom rukom obuhvati dijete, a drugom pridržava dojku sa dva ili četiri prsta, dok dijete mora čitavu bradavicu i areolu (!) uzeti u usta tako da mu vrh nosića i bradica dotiču dojku. To ćete postići tako da bradavicom podražite usnice djeteta nakon čega ono refleksno široko otvori usta. Tada mu cijelu bradavicu sa areolom stavite u usta i privučete glavicu dojci. Dojku prije i poslije podoja isperete u mlakoj vodi. Dijete siše na prsima 10 do 15 minuta što je dovoljno, jer u prvih pet minuta posiše glavninu obroka, te ga stoga duže od 20 minuta ne treba držati na dojci. Obično u jednom podoju dajete samo jednu dojku, jer na kraju iz dojke izlazi mlijeko nešto bogatije mastima, stoga i kaloričnije. No, u prvih 2 - 3 tjedna obično neće biti dovoljno mlijeka na jednoj dojci, pa djetetu, nakon što isprazni jednu dojku ponudite i drugu. Kod slijedećeg dojenja ponudite mu onu dojku koju je zadnje sisalo (ako su dojene obje) ili drugu ako je kod podoja ispraznilo samo jednu dojku. Samo temeljito pražnjenje dojke je stimulacija za stvaranje novog mlijeka. Nakon hranjenja dijete se podigne na rame (tako da bradom bude iznad ramena), da bi podrinulo i tako izbacilo iz želuca posisani zrak, čime se spriječava pojava grčeva u trbuhu i položi ležati na bok. Da li je vaše dijete dovoljno posisalo može se utvrditi samo promatranjem njegovog vidnog tjelesnog napretka i tjednim vaganjem. Dijete mora biti zadovoljno, živahno, mora dobro spavati, imati od 5 do 8 mokrih pelena dnevno i svjetli urin, te žitku zlatnožutu stolicu. Prehrana dojilje mora biti bogata bjelančevinama, kalcijem i vitaminima, te raznolika. Također je nešto povećana potreba za tekućinom - treba uzimati više vode, čaja (sa manje teina - izbjegavajte crne čajeve), mlijeka, voćnih sokova, juha - ravnajući se prema žeđi. I unos hrane za dojilju mora biti uvećan za oko 1/4 dnevne potrebe ili oko 500 kcal dnevno (oprez - samo 100 g punomasnog mliječnog ili mesnog obroka sadrži 400 - 700 kcal). Dobro je izbjegavati namirnice koje bi kod djeteta eventualno izazvale grčeve ili poremećaj probave (začini, kelj, luk, češnjak, rajčica, grah, kruške, čokolada...), ali to nije sa sigurnošću dokazano. Svakako za vrijeme dojenja nije dopušteno pušenje, isto tako se ne smije pušiti u prostorijama u kojima dijete boravi, konzumiranje alkohola (čaša vina ili pive tjedno vam ipak neće naštetiti - sve u granicama normale op.u.), ali niti crna kava, naročito ne u pretjeranim količinama. Ako je majka čista vegetarijanka, što za dijete nije nikako dobro, trebala bi za vrijeme perioda dojenja uzimati injekcije vitamina B12 (jer on je isključivo životinjskog porijekla) - ali se oko toga svakako posavjetujte sa svojim liječnikom. Biljna hrana može utjecati na resorpciju minerala, vitamina (željeza, kalcija, cinka, vitamina D). Mlijeko koje je u suvišku ili u iznimnim slučajevima, moguće je izdojiti u plastičnu posudu i nakon što se ohladi staviti u hladnjak na +4 st., te upotrijebiti u roku od 48 sati, nakon podgrijavanja u toploj kupki. Radite li "banku" mlijeka, možete suvišak zamrznuti za kasniju upotrebu. Na kraju jedna dobra stara slovenska poslovica: "Kravlje mleko je za teličke - mamino za otročičke" ...što u doslovnom prijevodu znači: kravlje mlijeko je za teliće, a majčino za dječicu!!! Jasna Grobenski dr.med. spec. pedijatar Runjaninova 4, Zagreb |
||
|
Mame&Bebe |
||
