Cijepljenje (aktivna imunizacija) je postupak kojim se davanjem antigena (oslabljenih, neživih uzročnika bolesti ili njihovih dijelova i produkata) postiže stvaranje imunosti koja dijete štiti od određene zarazne bolesti. Cijepljenjem se u organizmu stvara dugogodišnja "imunosna memorija" kojom se nakon docjepljivanja (ponovnog davanja istog antigena) može izrazito pojačati imunost. Tako pojačana imunost je najpouzdaniji "obrambeni zid" pri kontaktu djeteta sa bolestima protiv kojih je cijepljeno.
Sustavnim provođenjem cijepljenja među svom djecom u populaciji moguće je postići iskorjenjenje ili izrazito smanjenje obolijevanja od zaraznih bolesti. Tako su velike boginje (variola vera) potpuno nestale sa zemaljske kugle, a u razvijenim zemljama (u koje se po statusu procijepljenosti ubraja i Hrvatska) praktički su potpuno nestale difterija, tetanus i dječja paraliza. Za razliku od prije tridesetak godina, kada su djeca nerijetko umirala od difterije, ili ostajala doživotni invalidi zbog posljedica dječje paralize, danas cijela jedna generacija Hrvata (uključujući i mlađe liječnike!) o tim bolestima na sreću može samo čitati iz povijesnih zapisa.
Cjepiva mogu biti samostalna za određenu bolest (monovalentna) ili se primjenjuju kao kombinirana (polivalentna).
Kod nas se trenutno koriste monovalentna cjepiva protiv:
Od polivalentnih su najpoznatije kombinacije cjepiva protiv:
U novije vrijeme se počelo koristiti i peterovalentno cjepivo ("5 u 1"), o kojemu će biti riječi kasnije. Neka cjepiva se primjenjuju uštrcavanjem (injekcijom) u mišić nadlaktice ili stražnjice, druga se uzimaju oralno (gutanjem).
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv određenih bolesti zakonska obveza, dok se protiv nekih bolesti (gripa, krpeljni encefalitis) cijepi samo po potrebi ili osobnom nahođenju. Obavezna (zakonski propisana) cijepljenja provode se po kontinuiranoj shemi vezanoj uz dob djeteta (tzv. "kalendar cijepljenja"). Provode ih rodilišta, ambulante opće medicine ili timovi u Zavodima za epidemiologiju i javno zdravstvo. Trenutno važeći (od 1998. godine) kalendar cijepljenja u Hrvatskoj izgleda ovako:
| DOB | CJEPIVO | PRIMJENA |
|---|---|---|
novorođenče navršena 3 mjeseca nakon 6 tjedana nakon (još) 6 tjedana navršena 1. godina nakon najmanje 21 dan nakon (još) najmanje 6 tj. navršena 4. godina 1. razred OŠ 2. razred OŠ 6. razred OŠ 7. razred OŠ 8. razred OŠ Maturanti ili sa 19 godina |
BCG DTP + Polio DTP + Polio DTP + Polio MRP Tuberkulin-test (ev. BCG) DTP + Polio DTP + Polio DT(ad) + Polio Tuberkulin-test (ev. BCG) MRP Tuberkulin-test (ev. BCG) DT(ad) + Polio DT(ad) |
inj. (rame) inj. (guza) + kap u usta inj. (guza) + kap u usta inj. (guza) + kap u usta inj. (rame) inj. (podlaktica, ev. rame) inj. (guza) + kap u usta inj. (guza) + kap u usta inj. (rame) + kap u usta inj. (podlaktica, ev. rame) inj. (rame) inj. (podlaktica, ev. rame) inj. (rame) + kap u usta inj. (rame) |
Skraćenice:
Iz kalendara je vidljivo da je roditeljima (u suradnji s pedijatrima u ambulantama primarne zaštite) prepuštena obveza dovođenja djeteta na cijepljenja sa 3 mjeseca, navršenom 1 godinom i 4 godine života djeteta, dok se ostala cijepljenja provode "automatizmom", kroz ustanove (rodilišta, škole).
Sva cijepljenja se provode injekcijama (osim cjepiva protiv poliomijelitisa, koje se o obliku kapljica stavlja djetetu u usta da ga proguta).
U sljedećem nastavku: Kontraindikacije i komplikacije cijepljenja
Za Mame&Bebe napisao: Igor Doc Berecki, 08.03.2001.
Copyright ©2001-2005 Mame i Bebe. All Rights Reserved.
Razvoj i održavanje ©2005 Listopad Web Studio.