|
|
||
DOHRANA DOJENČETADohrana je uvođenje u prehranu drugih namirnica osim mlijeka, a provodi se postupnim dopunjavanjem i zamjenjivanjem pojedinih mliječnih obroka nekom drugom hranom (voćnom kašicom, povrćem, žitnom kašicom i drugim namirnicama). Vrijeme uvođenja dohrane ovisi o tradiciji, a počinje oko šestog mjeseca (između 4. i 6. mjeseca) starosti dojenčeta. Nakon 6 mjeseci je prehrana neophodna radi uvođenja u prehranu i drugih namirnica, osim mlijeka, neophodnih za rast i razvoj dojenčeta, kao i povećanih prehrambenih potreba. S dohranom dojenčeta na prsima ne bi trebalo započeti prije navršenih šest mjeseci starosti. Naročito je važno da se prije šestog mjeseca ne počne sa dohranom dojenčeta kod kojeg u užoj obitelji netko boluje od alergijskih bolesti (bronhijalne astme ili neurodermitisa). Isto tako kod te djece sa pozitivnom obiteljskom amnezom na alergijske bolesti, sa uvođenjem u prehranu ribe, jaja, agruma, odnosno citrusa (naranče, limuna, mandarine, grejpa), kao i nativnog (komercijalnog) kravljeg mlijeka i žitarica (pšenice, raži, ječma i zobi) koje sadrže gluten, ne bi trebalo započeti prije navršene godine dana. Izbjegavati aromatično, bobičasto voće (šumsko voće i jagode). Nove namirnice se u dohranu uvode postepeno, jedna po jedna u razmacima od 5 - 7 dana, u malim količinama, da se vidi kako ih dijete podnosi. Nikako ne uvoditi u prehranu više od dvije namirnice tjedno. Dohranu treba dodavati 1 - 2 puta dnevno nakon dojenja da se izbjegne zamjenjivanje majčinog mlijeka i prestanak dojenja. U kašicu se može staviti malo izdojenog majčinog mlijeka. U dojenačkoj dohrani se preporučuju gotove industrijski pripravljene kašice, jer su sirovine od kojih se pripravljaju kvalitetne, kontroliranog porijekla i bez konzervansa. Ako se u prehrani dojenčeta ne koriste industrijski pripravci, treba koristiti namirnice sa tržnice ili vlastitog domaćinstva uz napomenu da se, koliko god je to najvise moguće, izbjegne povrće s umjetno gnojenih povrtnjaka i uzgojenih u blizini prometnica, prskano voće, te meso i jaja životinja uzgojenih uz pomoć hormona, antibiotika i na druge neprirodne načine. Uvođenje namirnica u dohranu, treba početi prema slijedećem redoslijedu:
Voćne kašice i svježi voćni sok sa navršenih 5 - 6 mjeseci. (Jabuka, banana, kruška, mrkva,...) Žitarice Kao samostalni obrok kombinirane sa mlijekom od navršenog četvrtog mjeseca života. U početku prerađevine riže i kukuruza (pahuljice), a sa žitaricama koje sadrže gluten (pšenica, ječam, zob, raž) nikako prije šestog mjeseca života. Povrće Kao samostalni obrok uvodi se u dohranu sa navršenih 6. mjeseci života. Mrkva, koraba, špinat, blitva, karfiol, brokula, ...daju se prvi, nakon toga krumpir, a mahunarke, grašak i sl. pasiraju se i daju nakon 8 - 9 mjeseci. Meso Mlado bijelo pileće meso i bijelo pureće, teleće, kunić, janjetina sa sedam mjeseci, a bijela riba nakon 10 mjeseci starosti dojenčeta. Jetrica sa 8 - 9 mjeseci. Plava riba, svinjetina i govedina uvode se nakon navršene godine dana. Počinje se sa povrćem na mesnoj juhici, a potom malo miksanog mesa 2 - 3 puta tjedno. U povrće se sa 10 mjeseci starosti može staviti u početku 1/4 tvrdo kuhanog žutanjka, a bjelanjak se ne daje do navršenih godinu dana, kao ni svježi kruh. Od masnoća koristiti ulje ili maslac u količini 5 - 10 grama. U prehrani dojenčeta treba izbjegavati pretjeranu količinu šećera, soli i začina. Tekućinu nadoknaditi običnom vodom koju tamo (i samo tamo) gdje su loši higijenski uvjeti treba prokuhati. Od 3 - 4 tjedna života treba svakodnevno davati D3 vitamin u profilaksi rahitisa tokom cijele godine u dnevnoj dozi od 4 kapi (800 ij). Dr. Jasna Grobenski, spec.pedijatar Zagreb, Runjaninova 4 |
||
|
Mame&Bebe |
||
