STRUČNA  RASPRAVA  “PORODNI DOPUSTI  I  NOVČANE  NAKNADE  U  REPUBLICI HRVATSKOJ”

S namjerom sagledavanja problematike porodnih dopusta i novčanih naknada u kontekstu složene gospodarske situacije u RH, te ostalih obiteljskih povlastica i socijalnih mjera, kao i demografskih i zdravstvenih čimbenika koji utječu na ovu problematiku, održana je stručna rasprava  na temu “Porodni dopusti i novčane naknade u Republici Hrvatskoj”.

Sastanak je održan dana 2. veljače 2001. godine u prostorijama Vlade RH, uz prisustvo potpredsjednice Vlade RH Željke Antunović, ministra rada i socijalne skrbi, Davorka Vidovića, predstavnika Hrvatskog sabora - Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Snježane Bige Friganović, te Odbora za obitelj, mladež i šport, Igora Šribara, kao i predstavnika Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija, HZZO-a, istaknutih stručnjaka iz područja zdravstva, demografije, udruge CESI, majki sudionica prosvjeda održanog pred Vladom RH, te predstavnika organizatora, Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Na temelju prikaza stanja o porodnim dopustima i naknadama, koji je pripremio Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, otvorila se rasprava  o pitanjima kvalitete sustava porodnih dopusta i pripadajućih novčanih naknada iz kojih su proizašle slijedeće

SMJERNICE I PRIJEDLOZI 

• Sadašnja situacija postojeće isplate porodnih naknada posljedica je složenih gospodarskih okolnosti u RH.

• U kontekstu navedenog neophodno je navesti nekoliko pokazatelja o obiteljskim davanjima predviđenim u državnom proračunu: doplatak za djecu u iznosu od 1.450.000.000 kn, porodne nakanade 692.757.330 kn, oprema za novorođenčad 53.985.670 kn, što ukupno čini 2,196.430.000 kn. Navedeni iznosi čine ukupno 4,5% proračuna RH (Njemačka izdvaja 2,1% a Švedska 5,15%). U slučaju da se porodne naknade vrate na prošlogodišnju  razinu, to bi u državnom proračunu angažiralo 5,7% sredstava, što je iznad gospodarskih mogućnosti Hrvatske. Navedeno upućuje na zaključak o nesrazmjernim (neodrživim) zahtjevima prema proračunu i gospodarskoj moći.

• Pravo na porodni dopust propisano je odredbama Zakona o radu i Zakona o porodnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Pravo na novčanu naknadu, osnovom korištenja porodnog dopusta, propisano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske te Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdaravstevenog osiguranja. Iz toga proizlazi potreba normativnog uređenja poglavito sustava tzv. obiteljskih povlastica.

• Unutar sustava obiteljskih povlastica u RH predložena je kodifikacija propisa i usklađenost s europskim standardima. Pod ovim se podrazumijevaju obiteljske povlastice kao što su: porezne olakšice, doplatak za djecu, naknade za porodne dopuste, naknade za opremu za novorođenčad, različita davanja u okviru predškolskog odgoja (subvencioniranje jaslica, vrtića i sl.) i ostalo.

• Važno je terminološki i sadržajno zakonski precizirati pojedine socijalne situacije vezane uz porodiljstvo i skrb o djetetu. Naglašena je potreba statusne distinkcije položaja žene zaposlene na neodređeno  radno vrijeme u odnosu na ženu zaposlenu na određeno vrijeme i nezaposlenu ženu.

• Mogućnosti osiguranja provedbe obiteljske politike upućuje na slijedeće elemente: omogućiti zaposlenje (oba) roditelja, očuvati zakonska rješenja kojim se povećava neoporezivi dio dohotka ovisno o broju uzdržavane djece, omogućiti minimum standarda stanovanja, osigurati doplatak za djecu koji će uvažavati socijalno stanje obitelji kao i broj uzdržavane djece, osigurati i razvijati mrežu društvene infrastrukture koja se odnosi na skrb i o djeci ranog predškolskog uzrasta.

• Unutar raspoloživih sredstava nameće se potreba revizije davanja iz sustava socijalnih prava, posebice u podsustavu tzv. obiteljskih davanja ili obiteljskih povlastica kako bi se izbjegla nepotrebna kumulacija takvih naknada kod pojedinih korisnika.

• Predloženo je da naknada za opremu za novorođenčad i druga socijalna davanja budu vezana uz imovinski cenzus obitelji, tj da se razmotri primjena načela socijalne solidarnosti.

• Naglašena je potreba donošenja Zakona o dojenju, promicanja prirodne prehrane djeteta i promicanje projekta  “Rodilišta - prijatelji djece”.

• Predloženo je razmatranje mogućnosti da se po povratku na posao zakonski omogući  korištenje instituta fleksibilnog radnog vremena, dijeljenja radnog mjesta, rada kod kuće i sl.

• Navedeni pokazatelji negativnog demografskog prirasta u zadnjih nekoliko desetljeća, a osobito zadnjih godina, upućuju na potrebu preispitivanja učinkovitosti dosadašnje politike demografske obnove te poticanja sustavnijeg pristupa i artikulacije populacijske politike, budući da je ona sastavni dio ukupnog razvoja društva.

• Mjere populacijske politike imaju naknadni i dugoročni utjecaj, te je nužna njihova znanstvena zasnovanost i praćenje statističkih pokazatelja.

• U razmatranju dužine porodnih dopusta važno je akceptirati zdravsteni aspekt zaštite majke i djeteta, kako u prenatalnom, tako i u postnatalnom periodu.

• Zdravstvenu zaštitu trudnica, babinjača, novorođenčadi i majki potrebno je održati najmanje na dosadašnjoj  razini, a sukladno materijalnim mogućnostima i poboljšati, uz zaštitu trudnice od dobivanja otkaza o radu.

• Predloženo je tiskanje brošura koje bi upućivale majku na ostvarivanje  zakonski utvrđenih prava zaštite majčinstva.

• Nužno je racionalno uvažiti objektivne mogućnosti i potrebe provođenja obiteljske politike. Postojeće mjere potrebno je promatrati u korelaciji s proširenjem prava iz doplatka za djecu kao dijela zaštite obitelji. Naglašena je potreba da se s resornim ministarstvima pokušaju pronaći mogućnosti u državnom proračunu kako se porodne naknade do 1 godine života djeteta ne bi mijenjale. Istaknuta je potreba nužnog boravaka majke uz dijete prvih 6 mjeseci po porodu,  zbog biopsiholoških potreba djeteta, te ukazano na potrebu još 6 mjeseci dodatnog porodnog dopusta, tj. izražen je jednoglasan stav da bi porodne naknade za 1. godinu života djeteta trebalo vratiti na prijašnju razinu.