Sadašnja gospodarska situacija u RH

Obiteljska davanja u RH i usporedna izdvajanja iz proračuna

Pravo na porodni dopust uređeno je nizom propisa

Kodifikacija propisa i usklađenost s europskim standardima

Tabela

Zakonski precizirati pojedine socijalne situacija

Provedba obiteljske politike

Revizija davanja iz sustava socijalnih prava

Naknada za opremu za novorođenčad

Zakon o dojenju, promicanju dojenja i projekta Rodilišta - prijatelja djece

Po povratku na posao fleksibilnije

Demografska politika

Zdravstveni aspekt zaštite

Tiskanje brošura

Dužina trajanja porodnog dopusta

Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

Gđa. Adinda Dulčić, ravnateljica

 Poštovana,

 U nastavku željela bi dodati nekoliko osvrta, pitanja, komentara i sugestija na smjernice i putokaze sa stručne rasprave “Porodni dopusti i novčane naknade u Republici Hrvatskoj” održane 2. veljače 2001.g.

 Za početak mala primjedba vama kao organizatoru stručnog skupa. Naime, mislim da je neprimjereno čak i usputno započinjati raspravu iznošenjem provjerenih ili neprovjerenih podataka o zloupotrebi prava na porodni dopust i naknade.  Majkama, sigurna sam u trudnoći i nakon poroda nije prva stvar o kojoj razmišljaju kako bi pokrale ili oštetile državu. Baš suprotno, smanjenjem naknada od 1/1/2001.g.  koje se primjenjuje i za prosinac 2000.g majke se osjećaju oštećenima. Ako pak zloupotreba ima, nitko ne sprečava nadležne da ih otkrivaju, sprečavaju pa i kažnjavaju. Moram priznati da sam izgleda naivno živjela u uvjerenju da su to i do sada činili. Zato ih između ostalog porezni obveznici i plaćaju.  (Ovo je na račun gospođe Željke Antunović)

 U nastavku izložit ću vam neke svoja razmišljanja i to prvenstveno da stvari budu jasnije, sa pozicije zaposlene majke koja je radila do tjedan dana prije poroda (nakon 7 godina neprekinutog radnog staža, bez ijednog dana bolovanja), koristila samo obavezni porodni dopust i nije imala pravo na dječji doplatak, te bi u pretpostavljenom korištenju dodatnog porodnog dopusta, moja naknada od 1/1/2001 bila za KN 900,00 manja. Iznijet ću i neke primjere pojedinih zemalja koja su se meni osobno učinili zanimljivima, s napomenom da se ne zalažem za doslovno kopiranje tuđih rješenja, već za promišljanje različitih mogućnosti, te njihovu dalju razradu i nužno prilagođavanje, uz potrebu simulacije te procjenu troškova i koristi koje bi pojedini modeli prouzročili.

 Započela bih s konstatacijom da mi ni nakon održane stručne rasprave nije zapravo jasno zašto su se porodne naknade smanjile na način na koji je to od 1. siječnja 2001 učinjeno. Svima je jasno da novaca u proračunu nema dovoljno, ali koji je zapravo bio razlog da se išlo baš smanjivati naknade tijekom prve godine života, tj. postoji li uopće stručno objašnjenje ili podloga za učinjene izmjene, koji su se efekti, osim monetarnih, provedenim izmjenama željeli postići i nije li se intervencijom na nekim drugim stavkama moglo postići bolje rješenje?

 Iščitavajući ovih dana materijale na temu porodnih naknada u Hrvata ali i šire naišla sam i na dodatno zbunjujuće tvrdnje poput:

•  HZZOovog izvješća o utrošenim sredstvima u 1999.g.

«Obveze za prosinac 1999. godne za isplatu dodatnog porodiljnog dopusta i opreme za novorođeno dijete iznose 77.391.775,00 kuna i potražuju se od Državnog zavoda za mlade i materinstvo.»

• Članka objavljenog u Vjesniku «Država je ipak uštedjela. Na majkama i djeci!»

«Navodno je Ministarstvo financija bilo spremno zažmiriti na tih 200 milijuna kuna, pod uvjetom da ih dade Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, no Zavod nije imao toliko novca (i inače je tankog proračuna!), a ministar Crkvenac nije pristao da se ta svota nađe u stavci nekog drugog ministarstva, zavoda ili slične državne institucije.
Inače, u vrijeme saborskih rasprava o proračunu, Odbor za obitelj, mladež i šport tražio je od Sabora da za dječji doplatak, umjesto predloženih 1,4 milijarde, izglasa 1,6 milijardi kuna, a da sredstva za porodne naknade poveća na 932 milijuna kuna (u originalu se predlagalo 637 milijuna).

Sadašnja gospodarska situacija u RH

Gospodarska situacija i na mikro razini jedne nove ili novorođenčetom povećane obitelji također je složena. Ako je sniženje porodnih naknada privremeno uz očekivanja da će se gospodarska situacija popraviti, onda bi trebalo reći i koliko dugo će ta privremenost trajati (također i što će se po isteku privremenosti mijenjati) iako će i ta privremenost u nekim obiteljima isprovocirati potpuno konačne i definitivne odluke. Potrošačka košarica za siječanj 2001.g. iznosi navodno 5.060 KN.

Početak stranice

Obiteljska davanja u RH i usporedna izdvajanja iz proračuna

U nekim sam već raspravama upozoravala na vrlo upitne zaključke koji mogu proizaći iz usporedbi sa drugim zemljama. Karikirano, ali netko može izvući zaključak da je u npr. Švedskoj životni standard bolji između ostalog i zbog toga što je ona kraljevina, pa bi se analogijom i u Hrvatskoj ekonomska situacija bitno poboljšala ako bi Predsjednika proglasili ili zamijenili kraljem.

Zanimljivo bi bilo pogledati koliko zemlje koje su navedene kao primjeri usporedbi izdvajaju npr. za vojne potrebe. U razdoblju od 92-97.g. Njemačka je npr. izdvajala 2-3 puta manje od Hrvatske. Nadalje, u razdoblju od 94-97.g. u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti bila 16,8%, u Njemačkoj visokih 9,8% a u Švedskoj vrlo nepovoljnih 7,9%. Za kvalitetnije usporedbe mislim da je neophodno uzeti u razmatranje, da nabrojim samo neke podatke: ukupan broj stanovnika, stopu nataliteta i mortaliteta, strukturu starosti stanovništva, broj radno sposobnog stanovništva, podatke o iseljavanju ili useljavanju, nacionalni bruto proizvod, cijenu potrošačke košarice, strukturu veličine i vlasništva nad poduzećima i sl.

No i nadalje uz sve raspoložive parametre, tvrdim da je puno jednostavnije i lakše biti trudna, roditi i podizati dijete u Švedskoj, te bi bilo idealno da Hrvatska usvoji švedske standarde zaštite materinstva, djece i obitelji. 

Naime samo 19% švedskih majki sa djecom predškolske dobi radi puno radno vrijeme. Švedski se sustav brige o djeci počeo stvarati još 1934.g. (Alva i Gunnar Myrdal) osnivanjem organizirane državne brige o svoj djeci, ne samo siromašnoj ili napuštenoj, s posebno izraženim ciljem prilagođavanja potrebama zaposlenih roditelja, te provođenjem od 1974.g. programa roditeljskog dopusta. Od 1980.g. taj program omogućava jednom od roditelja da ostane uz dijete godinu dana uz zagarantirano radno mjesto,  te uz naknadu od u prosjeku 90% prijašnjih bruto zarada.

U SAD baš suprotno, majke male djece često se odlučuju ostati kod kuće, jer dobro organizirane institucionalne brige o djeci tog uzrasta nedostaje za sve ili je zbog visokih cijena također nedostupna, pa je u konačnici isplativije ostati duže s djecom kod kuće.

Iz strukture tzv obiteljskih davanja u RH vidljivo je pak da 66% davanja odlazi na dječji doplatak, a tek 1/3 na porodne naknade. To je pretpostavljam od nedavno tako, kada je nakon nekoliko odgađanja započelo provođenje novog Zakona o dječjem doplatku kojim je proširen broj korisnika. Ni prošla, a ni sadašnja Vlada usprkos dobroj volji nakon proglašenja Zakona nisu zapravo bile u mogućnosti provesti taj Zakon, jer tih značajnih sredstava u državnom proračunu jednostavno nije bilo. Nema ih još uvijek prema tvrdnjama g. Vidovića. Ne bi li se sredstva namakla, pretpostavljam, da su i zato iznosi naknada za dodatni porodni dopust smanjeni. U dijelu u kojem će ta sredstva biti preraspodijeljena onima kojima su najpotrebnija kroz dječje doplatke, nemam primjedbi na provedenu preraspodjelu, ali negativnim posljedicama te odluke smatram destimuliranje majki da ostanu na porodnom dopustu do jedne godine djetetovog života jer smanjenje naknada u tom dijelu iznosi do 900 kn (što opet za sobom povlači niz štetnih posljedica, te se tako neće uštedjeti puno proračunskih sredstava), te destimuliranje zaposlenih ili možda šire, socijalno nešto bolje stojećih žena na rađanje uopće.

Zapravo mi se čini da tu Vladin program zapošljavanja tj. otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanje ekonomske situacije uopće, može najviše učiniti. Što će više ljudi raditi i zarađivati, sve manjem će broju obitelji biti potrebno doznačivati dječje doplatke. No bez obzira na broj novootvorenih radnih mjesta, majke će uvijek neko vrijeme prije i nakon poroda morati ostati na porodnom dopustu, za koji bi se založila da bude barem godinu dana uz «pristojnu» porodnu naknadu. Porodni dopust po definiciji je dopust kojem je svrha očuvati ženino i djetetovo zdravlje u perinatalnom periodu, tj. prije i nakon poroda, stoga bi se također založila da se i ta problematika pokuša sagledati odvojeno, a ne samo kroz tzv. ukupna obiteljska davanja u kojima porodne naknade čine samo jednu trećinu.

Početak stranice

Pravo na porodni dopust uređeno je nizom propisa

Pravo na porodni dopust uređeno je u dosta velikom broju zemalja nizom propisa i Zakona i to ne predstavlja neku prepreku razumijevanju ili funkcioniranju tog prava u praksi.

Kodifikacija propisa i usklađenost s europskim standardima

Preporuke su npr. International Labour Organization (ILO), zemljama koje imaju sustave socijalnog osiguranja tj. obavezne uplate doprinosa da novčane naknade koje žena ostvaruje za vrijeme porodnog dopusta budu na visini iznosa koje je žena primala kao plaću, te da nikako ne idu ispod 2/3 te zarade.

U nekim je europskim zemljama, istina, trajanje osnovnog (obaveznog) porodnog dopusta nešto kraće, ali je za vrijeme trajanja tog dopusta uglavnom usvojena preporuka ILO te se porodne naknade isplaćuju u rasponu od 75-100% plaće koju je žena dobivala prije odlaska na porodni dopust.

Vjerojatno je da bi obzirom na visinu plaće i nekim majkama u Hrvatskoj bilo puno povoljnije neko vrijeme primati naknadu u 100%tnom iznosu svoje plaće, dok bi se po proteku tog vremena naknada mogla smanjivati dužinom korištenja porodnog dopusta ili fiksirati u nekom iznosu.

U dosta velikom broju zemalja (a na taj su «problem» na sastanku pokušali ukazati i predstavnici HZZO-a) postoji uvjet da žena određeno minimalno vrijeme bude u radnom odnosu kod istog poslodavca da bi uopće mogla ostvariti pravo na porodni dopust i naknadu.

To je 3 mjeseca u Švicarskoj, 6 mjeseci u Libiji i Siriji, godinu dana u Australiji, Novom Zelandu, 18 mjeseci u Grenadi i npr. Zambiji. Ali u tim slučajevima porodne dopuste isplaćuju ako ne u potpunosti onda barem dijelom poslodavci.

U nekim zemljama (Francuska, Kanada, Velika Britanija) ili u pojedinim sektorima pojedinih zemalja moguća su dakle rješenja da dio naknade tj. razliku od naknade koju daje država do ženine pune plaće za vrijeme trajanja porodnog dopusta isplaćuje poslodavac (samovoljno ili prema odredbamam nekog granskog sporazuma). Država mu to može priznati kao poreznu olakšicu. U tim slučajevima poslodavci zahtijevaju i određeno minimalno vrijeme koje žena mora biti kod njega zaposlena da bi uopće stekla pravo na porodni dopust.

U Belgiji je pokušan tzv «career break system» koji je navodno polučio i određene uštede proračunskih sredstava. Procjenjuje se da je 1992.g. ušteđeno BF 7,85 milijardi namijenjenih za naknade nezaposlenima koji su za vrijeme trajanja porodnog ili roditeljskog dopusta zapošljavani na određeno vrijeme kao zamjene.  

Početak stranice

Zakonski precizirati pojedine socijalne situacija

Mišljenja sam da je u to u Hrvatskoj prilično teško, ali naravno ne i nemoguće. Zakonski propisi i kriteriji nedovoljno su precizni i razrađeni. Tako se može dogoditi da obitelji koje nominalno ostvaruju više dohotke zapravo dosta skromno žive jer npr. otplaćuju komercijalni stambeni kredit ili uzdržavaju i roditelje umirovljenike (neke države stimuliraju poreznim olakšicama obitelji koje same rješavaju svoje stambene probleme). Također su moguće i obrnute situacije, svi na papiru zarađuju vrlo malo te su tako po svim kriterijima kandidati za primanje pomoći i dodataka, a u stvari su stvarna primanja po raznim osnovama značajna. Na tome bi se državna administracija stvarno trebala kvalitetnije angažirati.

Provedba obiteljske politike

Ima li te politike uopće?

Posljednja istraživanja razvoja djeteta pokazuju da iako je svaka faza razvoja djeteta važna, nijedno od tih razdoblja nije toliko važno za individualno oblikovanje kao prve tri godine života.

Pravo na roditeljski dopust (parental leave) važno je pravo koje dopušta mogućnost da se profesionalni i obiteljski život donekle pokušaju uskladiti. Život svih članova obitelji, posebno majke manje je stresan. U dobi od godine dana nije rijetkost da dijete još nema ustaljen ritam ni dnevnog ni noćnog spavanja, a niti prehrambene navike nisu još u potpunosti definirane (npr. djeca uopće ne prihvaćaju ili sa poteškoćama kravlje mlijeko )

Mogućnost korištenja obveznog i dodatnog porodnog dopusta također bi trebala biti fleksibilnija u smislu da roditelji mogu još tijekom korištenja dopusta mijenjati dužinu trajanja ili se izmijenjivati u korištenju prava.

Revizija davanja iz sustava socijalnih prava

U sklopu zakonskih preciziranja nekih socijalnih situacija potrebno je razmisliti i o porodnim naknadama ili naknadama uopće

- nezaposlenim majkama – već kod rođenja prvog djeteta

- studenticama

- samohranim roditeljima

- roditeljima hendikepirane djece

Naknada za opremu za novorođenčad

Porodne naknade tijekom prve godine djetetovog života mogle biti i više uokoliko bi se uveo imovinski cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava za dobivanje naknade za opremu za novorođenčad.  

Početak stranice

Zakon o dojenju, promicanju dojenja i projekta Rodilišta - prijatelja djece

Ja sam član i mama edukator u Klubu Trudnica OB Sveti Duh, te član La Leche League International, međunarodne organizacije, volunterske mreže majki koje rade na poticanju, promicanju i pomoći pri dojenju. Smatram da dojenje je i trebalo bi biti što duže dio majčinstva. U Hrvatskoj to nije tako. Samo 25% žena doji do 6-og mjeseca ili kažu (UNICEF) novorođenče se u Hrvatskoj u prosjeku doji samo 3,45 mjeseci (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je dvije godine, a svih pedijatrijskih udruženja barem godinu dana od toga prvih 6 mjeseci isključivo).

Zakonom se neće učiniti puno, osim što se na dojenje može skrenuti pažnja i zaštititi ga, kako na radnom tako i na javnim mjestima. Treba raditi na prevenciji i edukaciji posebno u vrijeme trudnoće (neke su zemlje uvele osnove i u škole) te informirati buduće majke ali i očeve o prednostima i koristima dojenja kako za dijete tako i za majku.

Projekt Rodilišta – prijatelji djece, sastoji se u tome da rodilišta usvoje 10 pravila kojima se zapravo inicira i potiče dojenje. Zaista mi je nerazumljivo da niti jedno od 4 rodilišta u Zagrebu nije zainteresirano ili se ne može angažirati na ispunjenju tih 10 uvjeta.

Uz to vrijedilo bi razmisliti i o:

• mogućnosti uvođenja financijskog stimuliranja dojenja ili višeg iznosa porodne naknade sve dok majka doji (mislim da neki pokušaji postoje u Velikoj Britaniji)

• uvođenje PDVa na zamjensko mlijeko uz mogućnost ukidanja PDVa na svu ili neku dječju opremu (uštede npr. američke obitelji penju se do 2.000 $ godišnje, toliko otprilike u Americi košta adaptirano mlijeko)

• Stimuliranje poslodavaca za poticanje dojenja i uređenje prostora za dojenje

 Ne smatram da je paket “Sretna beba” kriv za nisku stopu dojenja u Hrvatskoj. Većina je žena zadovoljna paketom, posebno knjižicom «Moja prva godina», no pitanje je zapravo što se tom akcijom htjelo postići i naravno troškova ako ih za državu ima. Zalažem se da u sadržaju ne bude ništa što bi moglo asocirati ili poticati na hranjenje bebe bočicom, jer to predstavlja i kršenje Koda o zabrani reklamiranja zamjenskog mlijeka, ali puno bi više učinili kada bi educirali majke a posebno medicinsko osoblje koje je nakon poroda u neposrednom kontaktu s majkom, o prednostima dojenja.

Početak stranice

Po povratku na posao fleksibilnije

Iako se tvrdi da su odredbe Zakona o radu u slučaju trudnica, majki i porodilja dosta fleksibilne, iz iskustva se zna da poslodavci na samo da ponekad nisu uopće fleksibilni već direktno i krše pojedine odredbe Zakona (otkazi u trudnoći, tokom korištenja porodnog dopusta ili neposredno nakon povratka na posao). Kako je pravda na ovim prostorima doista spora (a i skupa) u većini je slučajeva i nedostižna. Slučajevi dezinformacija, krivih ili djelomično točnih informacija, također su vrlo česti, a većina oštećenih nema potrebna pravna znanja ni mogućnost adekvatne pravne zaštite. (Primjer: Nakon završenog porodiljskog proglašena sam tehnološkim viškom pa mi je savjetovano da možda koristim pravo ostanka uz dijete do treće godine starosti, jasno bez naknade, a u medjuvremenu se možda situacija u firmi sredi. Naravno, činilo se prihvatljivo. I što se dogodilo! I dalje sam višak, a s obzirom da se ostanak uz dijete tretira kao mirovanje radnih prava, lijepo sam izgubila i ono minimalno pravo na naknadu na burzi kao nezaposlena, iako je prije porodiljskog iza mene punih 12 godina radnog staža)

Mnoge majke koje se ranije vraćaju na posao već unaprijed odlučuju prekinuti s dojenjem jer misle da je dojenje nemoguće nastaviti, što je naravno šteta. Neke pak nastavljaju dojiti i nakon što se vrate na posao. U tom slučaju ukoliko žele izdajati na poslu nemaju za to adekvatnih mogućnosti. U svijetu države subvencijama ili poreznim olakšicama također stimuliraju uređivanje takvih prostora, a poslodavci to i sami čine jer je dokazano da žene koje duže doje rjeđe i kraće koriste bolovanja pa su time i njihovi troškovi kao poslodavaca manji. Radi se na tzv. «mother-friendly» radnim mjestima. U nekim zemljama postoje odredbe po kojima poslodavci za određeni minimalni broj žena (5- Kina, 25, 50 , 100-Egipat) moraju osigurati adekvatan prostor za dojenje.

Početak stranice

Demografska politika

Dio je politike Vlade. Dopuštam mogućnost da ona u ovom času za Vladu možda nije prioritet, ili da nije poticajna, ali negativni rezultati, upozoravaju stručnjaci, neće nas mimoići. Argument da ni dosadašnja politika nije bila pronatalitetna, zapravo i nije neki argument. Smanjenjem porodnih naknada natalitet se neće stimulirati. To pokazuju i iskustva drugih zemalja (Nordijske zemlje, Francuska). Osim financijsko poticajnih jedino je Rumunjska pokušala natalitet stimulirati zabranom upotrebe kontracepcije a s nekim drugim zemljama i zabranom abortusa.

G. Calot, francuski demograf na International Conference on Population and Development u Budimpešti, 7-9 prosinca 1998.g. govoreći o poticanju nataliteta financijskim sredstvima iznio je i sljedeće: »As a rule these policies are expensive. However, as the experience with them in western Europe demonstrates, they are in no way incompatibile with a market economy. Moreover, they are not contingent upon widespread affluence: France, Norway and Sweden, for example, had such policies, although certainly less generous than those of today, during the immediate postwar years when levels of affluence were far lower than they are now. But, it has been observed that such policies require lots of political will» Objavljeno u «Fertility decline in the transmition economics, 89-98» (UN Economic commission for Europe)

Osim toga stanovništvo u Hrvatskoj stari i u budućnosti se sa velikom sigurnošću može očekivati dodatni pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Situacija će navodno biti izuzetno loša 2005.g. kada će se brojna generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata ući u tzv. stariju dob.

Početak stranice

Zdravstveni aspekt zaštite

Naknada koju žena prima kada ne radi, zbog održavanja trudnoće, također je vrlo niska, u prošloj je godini mislim iznenada i smanjivana, a čini mi se da onda tako niska čini i osnovicu za obračun visine porodne naknade.

U pogledu zdravstvenog aspekta zaštite založila bi se za preventivu prije svega a odnosila bi se prvenstveno na informiranje trudnica o prednostima dojenja za bebu i majku, te stimuliranje ostanka majke uz dijete barem do prve godine djetetovog života, što bi vjerujem rezultiralo smanjenjem zdravstvenih troškova.

Najveći broj žena umire u Hrvatskoj zbog raka dojki i genitalija a posljednja istraživanja (International Journal of Epidemiology) pokazuju pak da se dojenjem samo jednom u životu žene, smanjuje rizik nastanka raka dojke za 20% u dobi od 20-49 godina, a za 30% u žena između 50-74 godina, uz smanjenje rizika nastanka raka maternice i oboljevanja od osteoporoze. Dojenjem se kod djece smanjuje rizik nastanka alergija, astme, ulceroznog kolitisa, Kronove bolesti, dijabetesa, dijareje, upala uha, bronhitisa, upale pluća. 

Računa se da su medicinski troškovi (ili prednosti za društvo)  - oko 200$ po dojenom djetetu manji od nedojenog tj. da je ukupan trošak nedojenja u Americi 1,1-1,3 milijarde dolara godišnje.

Početak stranice

Tiskanje brošura

Morale bi biti prilično jednostavne i jasne, ali detaljne. Predlažem da se stvari odmah na početku razjasne do kraja, a ne tipa «imate pravo na prosjek svojih plaća prije porodnog dopusta, a da vam nitko ne spomene da postoji i maksimum iznad kojeg se naknada ne isplaćuje» Trebalo bi objaviti i brojeve telefona za informacije ili još bolje besplatnih telefona, internet stranice. Brošure bi trebale biti vrlo dostupne u npr. svim domovima zdravlja, kojima se žene moraju javljati ginekologu, ali i u privatnim ginekološkim ordinacijama. Jedan od primjera takvih vodiča je npr. «A guide to Maternity Benefits» (http://www.dss.gov.uk/publications/dss/2000/ba/ni17a.pdf).

Dužina trajanja porodnog dopusta

Iz vašeg je prikaza ostalo nejasno koliko žena nakon obaveznog koristi dodatni porodni dopust. Pretpostavljam da se ne radi o istom broju jer je visina naknade u dodatnom porodnom dopustu, posebno sada, osjetno niža.  Iz tabele je vidljiva struktura koja se ni u 1999.g. nije bitno promijenila u odnosu na prethodne - 74% majki koristi porodni dopust do 6 odnosno do 12 mjeseci života djeteta, 14% majki do 3. godine života a 12% majki naknadu za nezaposlene majke.

Zanimljivo je na kraju primijetiti paradoks da su se prema vijestima od 9. lipnja 2000.g. (Reuters) hrvatski delegati na zasjedanju u Genevi založili za veća prava trudnica i majki dok su na domaćem terenu izgleda iz nepoznatih razloga zadovoljni i postojećim stanjem. «Latin American and East European countries, led by Brazil and Croatia, are driving the campaign for the ILO convention to guarantee more generous terms for pregnant women and nursing mothers, according to a global coalition of activists.»

S poštovanjem,

Jadranka Grokša Kardum

U Zagrebu, 20. veljače 2001.g.

kopija:

gđa. Mirna Ivančić (za gđa. Željka Antunović)

Komentirajte u forumu!

Početak stranice